You are here

Čuvajte svoj organizam zimi, 4 važna vitamina u ovom periodu

U zimskom periodu je naročito važan dodatni unos vitamina.

Ove materije organizam brže iskoristi i od ovih samo nekoliko može sam reprodukovati. Za ostatak treba mi da se pobrinemo prilikom ishrane.

Uloga imuniteta je da zaštiti organizam od spoljnih negativnih uticaja, od štetnih materija i od raznih mikroorganizama koje prouzrokuju bolesti.

Vitamini su nam potrebni da bi ojačali imuni sistem i pobedili bolesti tokom zime.

Koji vitamin zbog čega je važan?

C-vitamin

Najpoznatiji vitamin u jačanju imuniteta. Zimi najbitniji u borbi protiv virusa i bakterija. Ubrzava zarastanje rana, smanjuje nivo holesterola u krvi, samim tim smanjuje rizik od pojave infarkta.

C vitamin možete pronaći u citrusima: limun, narandža, grapefruit, itd. u paradajzu, paprici i u drugim raznim biljkama.

Veoma je bitno da ih konzumiramo u svežem stanju, pošto tokom kuvanja voće i povrće gubi svoja lekovita svojstva.

 

B-vitamin

B vitamin pomaže u borbi protiv stresa, doprinosi pravilnom funkcionisanju nervnog sistema i dobročinitelj je probavnom sistemu. Ako se osećate dekoncentrisani, rasejani, velika je verovatnoća da imate deficit vitamina B.

Možete ga pronaći u mesu (svinjsko, pileće), u žitaricama (pirinač, heljda) i u raznim semenkama (lešnik, orasi).

 

A-vitamin

Odgovoran za pravilno funkcionisanje vida. Ako nam posao zahteva da dugo sedimo ispred monitora, vozimo ili radimo posao koji nam opterećuje vid, izrazito obratimo pažnju na dovoljan unos A vitamina.

Najbogatiji izvor vitamina A je šargarepa, razni mlečni proizvodi i iznutrice životinjskog porekla.

D-vitamin

Kada spomenemo D vitamin, svi pomoslimo na sunce, zato što ovaj materijal naš organizam ne bi proizveo bez pomoći sunca. Ovaj vitamin je odgovoran za pravilno funkcionisanje mišićnog sistema.

Pronalazimo ga u raznim ribama, jajima i u pečurkama.

Da li mislite da vitaminski preparati nisu za poklon? Varate se!

Dnevni unos vitamina bi najbolje bilo nadoknaditi iz prirodnih izvora, ali pored ispravne ishrane, dobro se mogu nadoknaditi i ovim preparatima.

U zadnje vreme se sve više bavimo svojim zdravljem i obraćamo pažnju na zdravu ishranu. Mnogi od nas se i ne sete da dragoj osobi daruje zdravlje a ne skupe parfeme, dezodoranse, gelove za tuširanje.

Izvor: www.webapoteka.rs

Pročitajte slične tekstove

stomak

Polovina odraslih je bar jednom posle jela osetio bol, pečenje u želucu.

06.12.2015
Blagodeti probiotika

Svi već znamo da su probiotici dobre mlečno-kiselinske bakterije raznih sojeva i da se koriste u mlečnoj industriji za fermentaciju mlečnih šećera u mlečne kiseline, tako da ih ima u kiselom mleku, jogurtima i sirevima.  Najčešće su to sojevi Lactobacillusa i Bifidobacteriuma.

Njihova dobra i korisna dejstva su poznata odavno, ali ako želimo da ih unesemo u većem broju, postavlja se pitanje u kojoj formi ih vredi uzimati? Naravno konzumacijom mlečnih prerađevina svakako efikasno unosimo ove bakterijske kulture, takođe na našem tržištu postoje i farmaceutski oblici kapsula, tableta i rastvora. Dijetetski suplementi možda sadrže veću koncentraciju bakterija, pa su pogonije kada postoji potreba za bržim dejstvom. Ove preparate treba uzimati u periodu od 3-6 meseci, bez bojazni, jer nemaju kontraindikacije i neželjena dejstva. Ne možemo ni preterati sa dozom, organizam naprosto izbaci suvišne bakterije. Takođe nema ograničenja ni u uzrastu, mogu se konzumirati odmah posle rođenja.

Kombinaciju probiotika i prebiotika nazivamo simbioticima. Prebiotici su šećeri, polisaharidi i oligosaharidi koji nemaju fiziološko dejstvo na naš organizam, potpomažu rast i razmnožavanje probiotskih bakterija. Sadrže ih biljna vlakna iz voća i povrća.

Pozitivna dejstva probiotika i simbiotika su sledeća:

  • Kod proliva razne etiologije- Primarna uloga crevne flore je upravo zaštita od raznih patogena. Ukoliko se balans između dobrih i loših bakterija naruši nastaju problemi i poželjna je suplementacija probioticima ili simbioticima.
  • U periodu rekonvalescencije-oporavka posle bolesti- Poznato je da bakterije crevne flore vrše produkciju nekih neophodnih vitamina i enzima a i puno mogu da doprinesu boljem opštem stanju organizma.
  • U toku antibiotske terapije- Na žalost antibiotici ne biraju između dobrih i loših bakterija, te je neophodno u toku i nakon terapije obnoviti crevnu floru. Antibiotici mogu da prouzrokuju niz neprijatnih digestivnih smetnji. Važno je da uzimanje probiotika nastavimo i posle antibiotske terapije.
  • U borbi  protiv Candida albicans
  • Kod atopičara- alergija, ekcema.
  • Kod lošeg varenja- Probiotici otklanjaju niz loših simptoma. Poboljšavaju varenje, smanjuju nadutost, zadah, krčenje creva i osećaj umora i tromosti.
  • U prolećnom i jesenjem periodu u cilju jačanja prirodnog imunitetadobre bakterije u ustima i crevima vrše prvu liniju odbrane od patogena koji putem vazduha kroz usta dospevaju u naš organizam.
22.04.2020