You are here

6 zdravih saveta za bolju cirkulaciju u Vašim nogama

bol u nogama

Krećite se kad god je moguće

Konstantno stajanje u mestu ili sedenje pogoršava lošu cirkulaciju. Kretanjem, mišićnim radom podstičemo i potisak zidova venskih krvnih sudova u ekstremitetima. Odaberite  Vama odgovarajući sport - plivanje, biciklizam ili hodanje.

Obratite pažnju na odeću i obuću koju nosite

Previše tesna odeća i obuća fizički otežava normalnu cirkulaciju. Vodimo računa i o visini potpetica, jer i previsoke i preniske mogu da pojačaju bol i pogoršaju postojeće otoke nogu.

Trudite se da postignete Vašu idealnu telesnu težinu

Prekomerna telesna težina je teret kako za mišićno koštani sistem tako i za vensku cirkulaciju. Otklonite zatvor, hranite se lagano i pijte dovoljno tečnosti.

Blaga masaža

Kada težina i bol postanu nepodnošljivi slobodno upotrebimo neku kremu ili gel koji prijatno hladi za laganu masažu. Pokreti treba da su uvek usmereni od dole prema gore, odnosno prema srcu. Pored brzog olakšanja na ovaj način stimulišemo i mikrocirkulaciju i bolju prokrvljenost tkiva.

Izbegavajte toplotu

Usled dejstva toplote dolazi do proširenja krvnih sudova, zato nam noge češće otiču leti. Sunčanje, tople kupke, saune, depilacija toplim voskom i upotreba električnih pokrivača nepovoljno deluju na vensku cirkulaciju.

Učinite nešto i tokom spavanja

Dok odmarate i sedite u omiljenoj fotelji podignite noge na tabure, a kad ležite ili spavate podmetnite savijeno ćebe pod potkolenicu. Na ovaj način nam gravitacija pomaže u venskoj cirkulaciji i oticanju tečnosti.

Pročitajte slične tekstove

April - mesec prolećnih alergija

Zbog čega i kako nastaju alergijske reakcije u rano proleće?

21.10.2015
Blagodeti probiotika

Svi već znamo da su probiotici dobre mlečno-kiselinske bakterije raznih sojeva i da se koriste u mlečnoj industriji za fermentaciju mlečnih šećera u mlečne kiseline, tako da ih ima u kiselom mleku, jogurtima i sirevima.  Najčešće su to sojevi Lactobacillusa i Bifidobacteriuma.

Njihova dobra i korisna dejstva su poznata odavno, ali ako želimo da ih unesemo u većem broju, postavlja se pitanje u kojoj formi ih vredi uzimati? Naravno konzumacijom mlečnih prerađevina svakako efikasno unosimo ove bakterijske kulture, takođe na našem tržištu postoje i farmaceutski oblici kapsula, tableta i rastvora. Dijetetski suplementi možda sadrže veću koncentraciju bakterija, pa su pogonije kada postoji potreba za bržim dejstvom. Ove preparate treba uzimati u periodu od 3-6 meseci, bez bojazni, jer nemaju kontraindikacije i neželjena dejstva. Ne možemo ni preterati sa dozom, organizam naprosto izbaci suvišne bakterije. Takođe nema ograničenja ni u uzrastu, mogu se konzumirati odmah posle rođenja.

Kombinaciju probiotika i prebiotika nazivamo simbioticima. Prebiotici su šećeri, polisaharidi i oligosaharidi koji nemaju fiziološko dejstvo na naš organizam, potpomažu rast i razmnožavanje probiotskih bakterija. Sadrže ih biljna vlakna iz voća i povrća.

Pozitivna dejstva probiotika i simbiotika su sledeća:

  • Kod proliva razne etiologije- Primarna uloga crevne flore je upravo zaštita od raznih patogena. Ukoliko se balans između dobrih i loših bakterija naruši nastaju problemi i poželjna je suplementacija probioticima ili simbioticima.
  • U periodu rekonvalescencije-oporavka posle bolesti- Poznato je da bakterije crevne flore vrše produkciju nekih neophodnih vitamina i enzima a i puno mogu da doprinesu boljem opštem stanju organizma.
  • U toku antibiotske terapije- Na žalost antibiotici ne biraju između dobrih i loših bakterija, te je neophodno u toku i nakon terapije obnoviti crevnu floru. Antibiotici mogu da prouzrokuju niz neprijatnih digestivnih smetnji. Važno je da uzimanje probiotika nastavimo i posle antibiotske terapije.
  • U borbi  protiv Candida albicans
  • Kod atopičara- alergija, ekcema.
  • Kod lošeg varenja- Probiotici otklanjaju niz loših simptoma. Poboljšavaju varenje, smanjuju nadutost, zadah, krčenje creva i osećaj umora i tromosti.
  • U prolećnom i jesenjem periodu u cilju jačanja prirodnog imunitetadobre bakterije u ustima i crevima vrše prvu liniju odbrane od patogena koji putem vazduha kroz usta dospevaju u naš organizam.
21.10.2015